Kolačići u Hrvatskoj: što traže ZEK i OUZP

Koji hrvatski propis uređuje kolačiće, koji kolačići smiju bez privole, kako AZOP želi da izgleda banner za kolačiće, tko provodi nadzor i koje su kazne već izrečene. Jasnim jezikom, za vlasnike web-stranica.

Zadnja provjera: 16 listopada 2026

Ukratko

  • Pravilo o kolačićima nalazi se u članku 43. stavku 4. Zakona o elektroničkim komunikacijama: privola prije spremanja ili čitanja podataka na uređaju posjetitelja.
  • Bez privole smiju samo tehnički nužni kolačići. Hrvatska nema posebnu iznimku za analitiku.
  • AZOP traži da se „Prihvaćam” i „Odbijam” ponude na prvoj razini bannera, jednako istaknuto i u jednom koraku.
  • AZOP je zbog kolačića već izrekao kazne od 20.000 i 30.000 eura.

Koji propis uređuje kolačiće?

U Hrvatskoj pravilo o kolačićima nije u zasebnom zakonu, nego u članku 43. stavku 4. Zakona o elektroničkim komunikacijama (ZEK, NN 76/22, s kasnijim izmjenama). Njime je u hrvatsko pravo prenesen članak 5. stavak 3. europske Direktive o e-privatnosti. Prema toj odredbi, pohrana podataka ili pristup već pohranjenim podacima u terminalnoj opremi korisnika, dakle na računalu, mobitelu ili tabletu, dopušteni su samo ako je korisnik dao privolu nakon što je dobio jasnu i potpunu obavijest, osobito o svrhama obrade.

Prije 2022. isto je pravilo bilo u članku 100. stavku 4. ranijeg Zakona o elektroničkim komunikacijama. Zato ga starije odluke i tekstovi navode pod tim brojem.

Zakon predviđa dvije iznimke. Privola nije potrebna za:

  • tehničku pohranu ili pristup isključivo radi prijenosa komunikacije putem mreže;
  • ono što je nužno za pružanje usluge informacijskog društva koju je korisnik izričito zatražio, kao što su košarica u web-trgovini ili prijava u korisnički račun.

Pravilo je tehnološki neutralno. Ne odnosi se samo na kolačiće nego i na lokalnu pohranu, piksele za praćenje i slične tehnike, kako objašnjava i Europski odbor za zaštitu podataka (EDPB) u Smjernicama 2/2023. Vrijedi i kad podaci nisu osobni podaci: HAKOM se u svom rješenju iz 2019. pozvao upravo na presudu Suda EU-a u predmetu Planet49.

Kad kolačići obrađuju osobne podatke, a kolačići za praćenje i analitiku to gotovo uvijek rade, primjenjuje se i Opća uredba o zaštiti podataka (OUZP). AZOP naglašava da se za takve kolačiće ne možeš pozvati na legitimni interes: pravna osnova je, osim u iznimkama iz zakona, isključivo privola.

Koji kolačići smiju bez privole?

Vrsta kolačića Treba li privola? Primjeri
Tehnički nužni Ne Košarica, sesija prijave, sigurnosni kolačići za otkrivanje zlouporabe prijave, raspodjela opterećenja poslužitelja, pamćenje izbora u banneru za kolačiće
Funkcionalni, samo za izbor koji je posjetitelj napravio Ne, ako služe samo toj svrsi Jezik koji je posjetitelj odabrao, podaci uneseni u obrazac koji ima više koraka
Statistički (analitički) Da Google Analytics, ostali alati za mjerenje posjećenosti
Marketinški Da Meta Pixel, Google Ads, LinkedIn Insight Tag, retargeting
Ugrađeni sadržaj i društvene mreže Obično da YouTube videozapisi, karte, gumbi i dodaci društvenih mreža koji prate posjetitelje

Popis kolačića koje AZOP smatra izuzetima od privole temelji se na Mišljenju 04/2012 europske Radne skupine iz članka 29.: kolačići za unos korisnika, za autentifikaciju, sigurnosni kolačići, sesijski kolačići multimedijskog playera i za raspodjelu opterećenja te, za prijavljene članove, kolačići za dijeljenje sadržaja na društvenim mrežama. AZOP dodaje važnu napomenu: kolačić ostaje izuzet samo ako ima jednu od tih funkcija. Koristi li se isti kolačić i za, primjerice, personalizirano oglašavanje, za njega treba privola.

Za razliku od, primjerice, Francuske ili Nizozemske, Hrvatska nema posebnu iznimku za analitiku. Zakon poznaje samo dvije gore navedene iznimke, a AZOP piše da se analitički, marketinški i drugi kolačići koji nisu tehnički nužni ne smiju postaviti ni aktivirati prije nego što posjetitelj da valjanu privolu. Više o vrstama kolačića pročitaj u vodiču Što su kolačići?

Kako mora izgledati banner za kolačiće?

AZOP je u svojoj preporuci o obradi osobnih podataka putem kolačića (ažuriranoj u kolovozu 2024.) i u mišljenju iz kolovoza 2026. vrlo konkretan:

  • Na prvoj razini „Prihvaćam” i „Odbijam”. Posjetitelj mora moći na jednostavan način, u jednom koraku, prihvatiti ili odbiti sve kolačiće. Banner s jednim gumbom „Prihvaćam” ili „OK” nije dovoljan.
  • Jednak dizajn. Opcije „Odbijam kolačiće” i „Prihvaćam kolačiće” moraju biti oblikovane na isti način. AZOP kao primjere manipulativnog dizajna navodi gumb „Prihvaćam” istaknut bojom i unaprijed označene opcije.
  • Postavke po svrsi. Ponudi i „Postavke kolačića”, gdje posjetitelj bira kategorije, primjerice analitiku i marketing. Sve osim nužnih kolačića u postavkama je isključeno dok ih posjetitelj sam ne uključi. Jedna privola za sve vrste kolačića nije valjana.
  • Zatvaranje znači odbijanje. AZOP preporučuje oznaku X kojom posjetitelj zatvara banner, nakon čega stranica ne obrađuje njegove podatke putem kolačića, a on je normalno nastavlja koristiti.
  • Ništa prije izbora. Dok posjetitelj ne da privolu, na uređaju smiju biti samo kolačići kojima privola nije potrebna. Šutnja, nastavak pregledavanja i unaprijed označene opcije nisu privola.
  • Povlačenje jednako jednostavno. Poveznica na postavke kolačića treba biti u podnožju svake stranice, tako da posjetitelj u svakom trenutku može promijeniti izbor.
  • Odbijanje bez posljedica. Odbijanje kolačića ne smije posjetitelju onemogućiti pristup osnovnom sadržaju i funkcijama stranice. Više u vodiču Cookie wall.

Uz banner trebaš i obavijest o kolačićima, kao dio politike privatnosti ili kao zaseban dokument. AZOP navodi što ona najmanje mora sadržavati, od identiteta voditelja obrade i svrhe svakog kolačića do primatelja i trajanja. Pogledaj naš predložak politike kolačića.

Tko provodi nadzor?

U Hrvatskoj su za kolačiće nadležna dva tijela:

  • Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti (HAKOM) provodi inspekcijski nadzor nad primjenom Zakona o elektroničkim komunikacijama, pa tako i nad člankom 43. stavkom 4.
  • Agencija za zaštitu osobnih podataka (AZOP) nadzorno je tijelo za OUZP, prema članku 4. Zakona o provedbi Opće uredbe o zaštiti podataka.

Članak 51. ZEK-a izričito omogućuje i HAKOM-u i AZOP-u da odlukom narede prestanak povrede pravila o povjerljivosti komunikacija, uključujući pravilo o kolačićima. U praksi su dosadašnje novčane kazne zbog kolačića koje smo pronašli došle od AZOP-a, na temelju OUZP-a.

Kakve su odluke već donesene?

HAKOM, studeni 2019. Nakon prijava korisnika HAKOM-ov inspektor utvrdio je da je jedno trgovačko društvo kolačiće postavljalo bez valjane privole. Banner je tvrdio da posjetitelj „pritiskom na bilo koju poveznicu” prihvaća kolačiće. HAKOM je naložio da društvo u roku od 30 dana jasno navede vrste kolačića, njihovu svrhu i trajanje te da za svaku vrstu kolačića omogući prethodnu privolu, uz najavu novčane kazne odgovornoj osobi ako to ne učini.

AZOP, 2023. i 2024. AZOP je provjeravao web-stranice po službenoj dužnosti, služeći se alatom Website Evidence Collector Europskog nadzornika za zaštitu podataka (EDPS). Na stranicama triju priređivača igara na sreću utvrdio je da se kolačići Google Analyticsa i Facebooka postavljaju već pri učitavanju stranice, prije bilo kakvog izbora, da banner ne omogućuje zasebnu privolu po svrsi i da obavijest o kolačićima ne navodi pravnu osnovu, svrhu ni trajanje kolačića. Izrekao je kazne od 30.000 eura (25. kolovoza 2023.), 20.000 eura (28. kolovoza 2023.) i 20.000 eura (26. veljače 2024.). Pojedinosti su u vodiču Kazne za kolačiće.

Za prekršaj iz članka 43. stavka 4. ZEK propisuje novčanu kaznu od 13.270 do 132.720 eura za pravnu osobu. Prema OUZP-u kazna za nevaljanu privolu može doseći 20 milijuna eura ili 4 % ukupnog svjetskog godišnjeg prometa.

Odgovoran si ti, a ne tvoj web dizajner

AZOP je u kolovozu 2026. odgovorio vlasnici stranice kojoj je web dizajner postavio banner sa samo jednim gumbom „Prihvaćam”, a u politici kolačića naveo analitičke i marketinške kolačiće za koje nije znala. Poruka je jasna: vlasnik web-stranice u pravilu je voditelj obrade, a to što je stranicu izradio netko drugi ne oslobađa ga odgovornosti. Moraš znati koji su kolačići i alati na stranici, koje podatke prikupljaju, u koje svrhe i kome ih šalju. Politika kolačića mora opisivati stvarno stanje, a ne tekst prepisan s druge stranice.

Kako uskladiti svoju web-stranicu

  1. Utvrdi koje kolačiće i alate stranica stvarno koristi, uključujući one iz dodataka, ugrađenih videozapisa i oznaka kao što su Google Analytics i Meta Pixel. AZOP preporučuje i besplatni alat EDPB-a za provjeru web-stranica.
  2. Ukloni ono što ti ne treba. Ako koristiš samo nužne kolačiće, banner za privolu ti ne treba, ali obavijest o kolačićima mora biti točna.
  3. Razvrstaj ostalo po svrsi: nužni, funkcionalni, statistički i marketinški.
  4. Postavi banner s „Prihvaćam” i „Odbijam” jedan pored drugoga na prvoj razini, jednako istaknutima, i s postavkama po kategoriji.
  5. Blokiraj sve kolačiće kojima treba privola dok posjetitelj ne pristane i drži ih blokiranima nakon odbijanja.
  6. Koristiš li Google Ads ili Google Analytics, prosljeđuj izbor posjetitelja putem Google Consent Mode v2.
  7. Objavi obavijest o kolačićima sa svim kolačićima, njihovom svrhom, trajanjem i pružateljem, s poveznicom u podnožju svake stranice.
  8. Čuvaj dokaz privole, jer prema OUZP-u moraš moći dokazati da je posjetitelj pristao.

Cookie Confirm pomaže u koracima 1 i 3 do 8: skener svaki mjesec (i kad god želiš) pronalazi kolačiće na tvojoj stranici, banner blokira skripte do privole i prosljeđuje izbor u Google Consent Mode v2, obavijest o kolačićima generira se iz skeniranja, a svaka se privola čuva 12 mjeseci. Za 7,95 € po web-stranici mjesečno, uz besplatnu probu od 7 dana.

Izvori

Česta pitanja

Postoji li u Hrvatskoj zakon o kolačićima?

Ne postoji zaseban zakon. Pravilo se nalazi u članku 43. stavku 4. Zakona o elektroničkim komunikacijama (NN 76/22), kojim je u hrvatsko pravo prenesena europska Direktiva o e-privatnosti. Privola koju tražiš mora ispunjavati uvjete Opće uredbe o zaštiti podataka. Europska komisija predložila je u studenome 2025. izmjene pravila o kolačićima u sklopu Digitalnog omnibusa, ali taj prijedlog još nije donesen, pa vrijede postojeća pravila.

Je li banner za kolačiće obavezan?

Samo ako koristiš kolačiće ili slične tehnike za koje je potrebna privola, kao što su analitika, marketinški pikseli ili ugrađeni sadržaj koji prati posjetitelje. Prema AZOP-u, ako stranica koristi isključivo tehnički nužne kolačiće, banner kojim tražiš prihvaćanje kolačića nije potreban. Posjetitelje ipak moraš jasno obavijestiti o kolačićima koje koristiš.

Smijem li koristiti Google Analytics bez privole?

Ne. Zakon o elektroničkim komunikacijama izuzima od privole samo tehničku pohranu za prijenos komunikacije i ono što je nužno za uslugu koju je korisnik izričito zatražio. Analitika ne spada ni u jedno ni u drugo. AZOP navodi da se analitički i marketinški kolačići ne smiju postaviti ni aktivirati prije nego što korisnik da valjanu privolu.

Je li dovoljan banner s jednim gumbom „Prihvaćam”?

Nije, ako stranica koristi kolačiće koji nisu nužni. AZOP je 2026. izričito napisao da banner s jednim gumbom „Prihvaćam” nije dovoljan: posjetitelj već na prvoj razini mora moći jednako jednostavno prihvatiti ili odbiti kolačiće.

Tko u Hrvatskoj kažnjava zbog kolačića, HAKOM ili AZOP?

Oba tijela imaju ovlasti. HAKOM provodi inspekcijski nadzor nad Zakonom o elektroničkim komunikacijama, a AZOP nadzire primjenu OUZP-a. Zakon im obojici omogućuje da narede prestanak povrede. Sve objavljene novčane kazne zbog kolačića koje smo pronašli izrekao je AZOP, na temelju OUZP-a.

Ovaj vodič sadrži opće informacije, a ne pravni savjet. Redovito ga provjeravamo, ali zakoni i smjernice se mijenjaju. Ne znaš točno što vrijedi u tvom slučaju? Pitaj odvjetnika.

Prvih 7 dana potpuno besplatno

Otvori besplatan račun i provjeri je li Cookie Confirm pravi izbor za tebe. Online za 5 minuta.

  • Bez kreditne kartice
  • Zatim 7,95 € mjesečno
  • Plug & play instalacija
Isprobaj besplatno

4,9/5 5.000+ web-stranica